Escherichia coli je Gram negativni, pokretni, fakultativno anaerobni bacil. Pripada porodici Enterobakterija, red Escherichia. E. coli je deo normalne anaerobne bakterijske flore digestivnog trakta ljudi i životinja. Međutim pojedini sojevi u određenim uslovima uzrokuju različita oboljenja. Iz navedenih razloga Escherichia coli je uslovno patogena bakterija, odnosno oportunista. Iz roda Escherichia, E. coli jedina ima medicinski značaj (izaziva oboljenja kod ljudi).
Escherichia coli – Izgled, kulturelne i biohemijske osobine
Escherichia coli je Gram negativni pokretni štapić sa peritrihijalnim flagelama. Štapići su raspoređeni pojedinačno, u parovim ili nepravilnim skupinama. Poseduje fimbrije ili pile koje im omogućavaju adheziju (priajanje za epitel). Imaju kapsulu. Iz bolesničkog materijala izoluje se na krvnom agaru. E. coli fermentuje ugljene hidrate do kiseline i gasa. Laktoza ja pozitivna.
Escherichia coli – Antigenska građa
Antigena struktura Escherichia coli veoma je kompleksna. Poseduje O, H i K antigene. „O“ antigen je termostabilan. Na osnovu „O“ antigena E. coli se dele na serološke grupe, npr. 0111. Proteinski termolabilni flagelarni „H“ antigen pomenutu bakteriju svrstava u serotipove. „K“ antigen je složene građe. E. coli sa ovim antigenima imaju velik patogeni potencijal, i mogu izazvati između ostalog septikemiju i meningitis novorođenčadi.

Foto Credit: Zona Medicine®
Fimbrilarni antigeni imaju adhezivna svojstva. Uz pomoć njih bakterija lakše prijanja za ćelijski epitel. Fimbrije i pili jesu sinonimi, ali pili imaju ulogu u međućelijskoj konjugaciji (seks pili). Adhezivnih fimbrija ima 100-1000 na jednoj ćeliji.
E. coli – Faktori virulencije
Faktori virulencije Escherichia coli pomažu bakteriji da izbegne odbrambene mehanizme domaćina. To su: sposobnost kolonizacije epitelnih ćelija, invazija ćelija, produkcija enterotoksina, O-antigen, produkcija kolicina koji deluje antibakterijski na druge bakterije.
E. coli – Epidemiologija
Rezervoar infekcije su čovek, krave, telad. Izvor zaraze su oboleli ljudi i životinje. Oni mogu biti i kliconoše. Escherichia coli najčešće se prenosi u mesu, mleku, salati, vodi, preko prljavih ruku, preko predmeta. Čovek se zarazi konzumacijom kontaminirane hrane i vode.
Pročitajte još članke o:
Escherichia coli – Dijagnoza
Iako je E. coli deo normalne flore gastrointestinalnog trakta često je uzročnik različitih piogenih infekcija: sepsa, meningitis novorođenčadi, infekcije urotrakta, nozokomijalne infekcije. Osim pomenutih E. coli može da izazove i crevne infekcije, odnosno enterokolitis. Da bi se dijagnoza infekcije E. coli postavila potrebno je izolovati i identifikovati bakteriju iz bolesničkog materijala. Uzorak za analizu može biti krv, likvor, urin, sputum, gnoj, stolica, povraćajni sadržaj. Materijal se zasejava na odgovarajuću podlogu i sprovode se biohemijski testovi. Prisustvo E. coli može se i serološki dokazati.
E. coli – Terapija
Terapija se propisuje prema antibiogramu. Kako je ova bakterija čest izazivač bolničkih infekcija preporučuje se primena strogog higijenskog režima i striktne asepse. Antibiotike ne treba propisivati nasumično i uvek treba imati na umu antibakterijsku rezistenciju (kratak video snimak). Veoma često lek izbora je iz grupe penicilina ili cefalosporina.
Literatura:
- Švabić-Vlahović M. Medicinska bakteriologija. Savremena administracija, Beograd 2005.
- Beleške sa predavanja iz Mikrobiologije.