Hipotalamus je deo dijencefalona (video predavanje). Ima je dobio po svom položaju. Smešten je ispod talamusa. Hipotalamus gradi zidove i pod donjeg dela treće moždane komore. Granica između hipotalamusa i talamusa je hipotalamički žleb koji se nalazi na zidu treće moždane komore. Ispred hipotalamusa nalazi se lamina terminalis. Iza, odnosno kaudalno nalaze se mamilarna tela. U odnosu na vidnu raskrsnicu hipotalamus se nalazi dorzalno i kaudalno. Na ventralnoj strani mozga hipotalamus je smešten između vidne raskrsnice i mamilarnih tela.
Tuber cinereum je struktura locirana između vidne raskrsnice i mamilarnih tela. Mamilarna tela gradi zadnji deo hipotalamusa. Od tuber cinereuma polazi infudibulum koji se dalje nastavlja kao peteljka hipofize. Početni deo infudibuluma je blago uzvišen i zove se medijalna eminencija. U ovom delu se oslobađaju rilizing principi hipotalamusa u portalni krvotok gde dalje odlaze u adenohipofizu. Svojim rilizing principima hipotalamus kontroliše lučenje hormona adenohipofize.

Foto Credit: Zona Medicine®
Hipotalamus – Glavna jedra
Glavna hipotalamička jedra podeljena su u četiri glavna regiona od napred ka pozadi, i u tri segmenta od unutra ka spolja. Najmedijalnije nalazi se paraventrikularno jedro. Vlakna forniksa prolaze kroz hipotalamus na puta ka mamilarnim telima i dele hipotalamus na medijalno i lateralno područje. Lateralno hipotalamičko područje sadrži lateralno hipotalamičko jedro i nekolicinu malih jedara. Kroz lateralno hipotalamičko područje u rostrokaudalnom pravcu prolaze vlakna iz velikog mozga koja spajaju hipotalamus sa ostalim regionima.
Medijalno hipotalamičko područje sadrži jedra koja se mogu podeliti u četiri grupe, od napred ka pozadi. Skroz napred nalazi se preoptičko područje čije embrionalno poreklo potiče od telencefalona (velikog mozga), dok je hipotalamus deo dijencefalona. Lateralno i medijalno preoptičko jedro su rostralni nastavci lateralnog i medijalnog hipotalamičkog područja. Iza preoptičkog područja nalazi se supraoptičko područje. U njemu se nalaze prednje hipotalamičko jedro, supraoptičko jedro, paraventrikularno jedro i suprahijazmatičko jedro. Neki neuroni locirani u supraoptičkom i paraventrikularnom jedru sadrže oksitocin i vazopresin. Iz jedara se preko aksona luče u neurohipofizu. Suprahijazmatičko jedro je zaduženo za cirkadijalni ritam. Ono prima informacije od specijalizovanih ganglijskih ćelija u retini koje sadrže fotopigment melanopsin. Informacije o dnevno-noćnom ciklusu stižu preko retinohipotalamičkog puta (deo optičke raskrsnice) do suprahijazmatičnog jedra. Srednje hipotalamičko ili tuberalno područje sadrži arkuatno jedro, ventromedijalno i dorzomedijalno jedro. Arkuatno jedro zaduženo je za kontrolu adenohipofize. Posteriorni hipotalamički ili mamilarni region obuhvata medijalno, srednje i lateralno jedro kao i posteriorno hipotalamičko jedro.
Literatura:
- Hal Blumenfeld. Neuroanatomy trough clinical cases, Second edition, Sinauer associates, 2010.
- Ilić A., Blagotić M., Malobabić S., Radonjić V., Prostran M., Toševski J. Anatomija centralnog nervnog sistema, Deveto izdanje, Beograd, Savremena administracija, 2005.