Sinkopa

sinkopa





Sinkopa je prolazan, kratkotrajan gubitak svesti i mišićnog tonusa. Nastaje smanjenjem protoka krvi kroz moždani parenhim. Sinkopa može nastati posle nekog okidača poput bola, snažnih emocija, visoke spoljašnje temperature. Pre gubitka svesti najčešće dolazi do zamućenja vida, omaglice, vrtoglavice, hladnog znojenja, bledila, mučnine. Ipak, neke sinkope kao što je kardiogena (zastoj srca ili poremećaj rada) mogu nastati naglo. Gubitak svesti je kratak. Traje nekoliko minuta. Bolesnik je bled, bez pokreta ali ponekad mogu se razviti trzaji mišića. Kada ih poremećaj snađe, osobe su obično u stojećem položaju. Svojim padom oni „dolaze sebi“.

Uzročnici sinkope mogu biti različiti. Sinkopa može nastati refleksnom perifernom vazodilatacijom i bradikardijom sa padom krvnog pritiska. Ovakva sinkopa uzrokovana je nadražajem nervus vagus-a. Postoje i situacione sinkope. Nastaje nakon napada kašlja, mokrenja, posle fizičke aktivnosti. Ovaj poremećaj svesti može nastati kao posledica autonomnih poremećaja poput ortostatske hipotenzije. Smanjena perfuzija moždanog stabla usled poremećaja na nivou moždane cirkulacije (bazilarni sliv) može dovesti do gubitka svesti. Nastanak sinkope je povezana sa poremećajima rada srčanog mišića (aritmije, embolija pluća, itd.). Sinkopa može biti uzrokovana i invazivnim dijagnostičkim procedurama poput bronhoskopije i gastroskopije.

Veoma je važno da posle svake sinkope uradimo EKG!

Sinkopa, poremecaji, ortostatska hipotenzija, aritmije, plucna emoblija, vagus, bronhoskopija
Slika 1. Uzročnici sinkope
Foto Credit: Zona Medicine®




Diferencijalna dijagnoza sinkopa podrazumeva razlikovanje ovog poremećaja od epilepsije. Tu su svakako i napadi padanja (drop ataci) i psihogeni napadi. Drop ataci najčešće se javljaju kod sredovečnih žena. Do naglog pada dolazi tokom hoda, bez predznaka i gubitka svesti. Osobe su same zbunjene i ne znaju šta im se desilo. Ovo stanje je benigne prirode. Ipak padovi se javljaju godinama u epizodama. Psihogeni napadi liče na epileptične, sinkopalne napade i druge oblike kriza svesti. Na psihogeni poremećaj treba posumnjati kada su motorni simptomi netipični. Nastupi se izazivaju sugestijom, teatralni su i javlaju se pred publikom.

Sinkopa se leči tako što osobu treba postaviti u ležeći položaj sa blago podignutim nogama kako bi se povećao venski priliv. Ovakvim osobama potrebno je objasniti poremećaj i savetovati izbegavanje situacija koje mogu dovesti do gubitka svesti. Potrebno je da izbegavaju previše tople prostore, predugo stajanje, napornu fizičku aktivnost, itd. U slučaju pojava učestalih epizoda koriste se fludrokortizon, midodrin, dezmopresin, itd.

Ako Vam se centralni nervni sistem (CNS) čini zanimljivim ili ste primorani da ga izučavate (spremanje ispita) pogledajte Uvodni video o CNS-u.

 

Literatura:

  • Kostić V. (Uredn.) Neurologija za studente medicine, prvo izdanje. Beograd: Medicinski fakultet, 2009.