Mikrobiologija
Bakterije se najčešće proučavaju u mikrobiologiji. Mikrobiologija je nauka koja se bavi proučavanjem mikroorganizama koji nisu vidljivi golim okom (prečnik manji od 1 mm). Na smeru medicina izučava se na drugoj godini studija. Nije jednostavno štivo za naučiti jer podrazumeva upamćivanje mnoštva vrsta bakterija, virusa i parazita. Bakterije i virusi su najobimnije oblasti. Bakteriologija kao zaseban deo sastoji se iz opšteg i specijalnog dela. Opšti deo obuhvata morfologiju i građu bakterija, način razmnožavanja, metabolizam, genom. Govori o upotrebi odgovarajućih antibiotika. Opisuje načine kako ukloniti bakterije sa radnih površina u bolnicama, sa instrumenata i dr - metode dezinfekcije i sterilizacije. Dok specijalna bakteriologija opisuje različite rodove bakterija, njihove pripadnike kao i njihove pojedinačne karakteristike i građu. Od stafilokoka, streptokoka, enterobakterija kao i mnogih drugih.
Bakterije
Opšta mikrobi: pitanja 1-7
Pitanja za usmeni deo ispita
iz Mikrobiologije (Opšta):
Opšta mikrobi: pitanja 8-15
Pitanja za usmeni deo ispita
iz Mikrobiologije (Opšta):
Opšta mikrobi: pitanja 16-22
Pitanja za usmeni deo ispita
iz Mikrobiologije (Opšta):
Opšta mikrobi: pitanja 23-27
Pitanja za usmeni deo ispita
iz Mikrobiologija (Opšta):
Spisak pitanja iz Opšte Mikrobiologije
- Nomenklatura i klasifikacija bakterija,
- Oblik, veličina i hemijski sastav bakterija,
- Građa bakterijske ćelije,
- Kapsula, glikokaliks i citoplazmatska membrana,
- Flagele i fimrije bakterije; citoplazma iste,
- Ćelijski zid – građa, funkcija i značaj,
- Spore – sporulacija, germinacija; medicinski značaj,
- Razmnožavanje bakterija i kriva razmnožavanja,
- Faktori koji utiču na rast i razmnožavanje; kultivacija bakterija,
- Metabolizam bakterija – Enzimi i ishrana,
- Metabolizam energije; fermentacija; aerobna i anaerobna respiracija,
- Bakterijski genom – hromozom bakterija,
- Promenjivost bakterija – fenotipske i genotipski promene,
- Genske rekombinacije; transformacija (Griffitov ogled),
- Transdukcija i bakteriofagi.
- Konjugacija,
- Plazmidi i transpozoni,
- Antibakterijski lekovi - definicija i osnovni mehanizmi delovanja,
- Lekovi koji inhibišu sintezu ćelijskog zida,
- Lekovi koji inhibišu sintezu proteina i nukleinskih kiselina,
- Rezistencija bakterija na lekove,
- Ispitivanje osetljivosti bakterija na antimikrobne lekove,
- Sterilizacija,
- Dezinfekcija,
- Asocijacije živih organizama,
- Faktori virulencije (fakt. adherencije, fakt. invazivnosti i toksini),
- Normalna bakterijska mikroflora čoveka.