Rezistencija bakterija

Rezistencija bakterija

Rezistencija bakterija na antibiotike je globalni problem. Nastaje i širi se zbog selektivnog pritiska antibiotika i njihove preterane upotrebe i zloupotrebe u medicini, veterini, poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Kako nastaje rezistencija bakterija

Mnoge bakterije imaju urođenu rezistenciju na antibiotike. Međutim bakterije mogu da steknu rezistenciju tokom svog života, najčešće putem plazmida. Prilikom konjugacije plazmidi koji nose gene rezistencije mogu preći iz jedne bakterije u drugu. Za razvoj klona rezistentnih bakterija potrebno je da prodje neko vreme pod selektivnim pritiskom antibiotika i antiseptika kada se eleminišu osetljive bakterije na primenjeni antibiotik, a zaostanu otporne bakterije i nastave da žive i razmnožavaju se.

Vrlo često pacijenti koji su uzimali veliku količinu antibiotika imaju izmenjenu crevnu floru, sa smanjenim brojem bakterija koje su bile osetljive na date antibiotike i povećanim brojem multirezistentnih bakterija. Najčešće ovakvu situaciju viđamo kod teških bolnički lečenih pacijenata, iako se sve češće i kod ambulantno lečenih pacijenata izoluju uzročnici infekcije rezistentni na više grupa antibiotika. Da bi se ovo suzbilo, bolnice i druge ustanove gde se sprovodi zdravstvena delatnost treba da imaju protokole za lečenje infekcija. Protokol treba da uputi kada se upotrebljavaju antibiotici prvog ili drugog reda, a kada mogu rezervni antibiotici. Rezervni antibiotici treba da se štede jer predstavljaju poslednju meru odbrane od infekcije. Takođe protokoli treba da odrede i dozu i dužinu terapije za određenu infekciju. Protokolisana upotreba antibiotika treba da se uvede i u veterini i poljoprivredi (u stočarstvu, industriji proizvodnje hrane).

Infekcije izazvane multirezistentnim bakterijama komplikuju lečenje bolesnika. Produžavaju boravak u bolnici. Dovode do povećanja mortaliteta i morbiditeta. I povećavaju troškove lečenja. Značajan je javno zdravstveni problem i u bogatim zemljama a naročito u siromašnim zemljama.

Koje su rezistentne bakterije od velikog epidemiološkog značaja?

U Evropi se prate bakterije od velikog epidemiološkog značaja kao što su: Staphylococcus aureus meticilin rezistentan (MRSA), vankomicin rezistentni enterokok (VRE), enterobakterije (Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae) rezistentne na 3. generaciju cefalosporina i karbapeneme,  Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumannii rezistentni na karbapeneme i Streptococcus pneumoniae rezistentan na penicilin.




Kako se širi rezistencija bakterija ?

Rezistencija bakterija se najbrže širi među Gram negativnim bakterijama iste vrste, najčešće putem plazmida (pokretni genetski materijal). Ali prelaz plazmida sa jedne bakterije na drugu se može dešavati između Gram negativnih bakterija različitih vrsta. Na slici 1. je šematski prikaz razmene genetskog materijala između dve bakterije tokom konjugacije. Bakterija primaoc osetljiva je na antibiotike. Rezistentna bakterija (donor) oslobađa plazmid na kome se nalazi gen za rezistenciju na jedan ili više antibiotika (zeleni prsten). Plazmid preuzima bakterija primaoc i na taj način i ona postaje rezistentna na iste antibiotike.

rezistencija bakterija, mrsa, multirezistentne bakterije, bakterije, vre, mdr, antibiotici, terapija, kontaminacija, farma, poljoprivreda, preantibiotska era, plazmid, geni rezistencije, enterokok, klebsiela, eserihija, e coli, acinetobakter
Slika 1. Razmena genetskog materijala između dve bakterije tokom konjugacije
Foto Credit:
Zona Medicine®

Gram negativna bakterija E. coli je većinski deo normalne crevne flore čoveka. Iako među njima procenat rezistencije na antibiotike nije još uvek visok, opasnost je ukoliko postoje druge bakterije crevne flore sa visokim procentom rezistencije koja sa ešerihijama mogu razmeniti gene rezistencije. Kada uzmemo u obzir da E. coli nije samo deo čovekove crevne flore nego i životinjske, i da se nalazi u površinskim vodama i zemljištu te biljkama koje gajimo na tom zemljištu, onda je jasno zašto je tema rezistencije na antibiotike jedna od vodećih javno-zdravstvenih problema (Slika 2.).

rezistencija bakterija, mrsa, multirezistentne bakterije, bakterije, vrse, mdr, antibiotici, terapija, kontaminacija, farma, poljoprivreda, preantibiotska era,
Slika 2. Kruženje bakterija u sredini
Foto Credit:
Zona Medicine®

Antibiotici gube efikasnost brzinom koja se još pre par godina nije mogla predvideti. U budućnosti se možemo suočiti sa povratkom u „preantibiotsku eru“. Zbog limitiranih terapijskih mogućnosti obična bakterijska infekcija može se završiti smrtnim ishodom.

Nakon svega iznetog potrebno je da stalno promovišemo racionalnu upotrebu antibiotika. Zato je ECDC (European Center for Disease Control and Prevention), 18. novembar proglašen je za Evropski dan posvećen racionalnoj upotrebi antibiotika (European Antibiotic Awareness Day) namenjen svim akterima koji mogu da utiču na povećanje svesti o potrebi razumne upotrebe antibiotika.

Posebna zahvalnost za pomoć pri pisanju ovog teksta upućena je epidemiologu prof. dr Gorani Dragovac.

Reference:

  • Z. Jelesić, G. Dragovac, D. Medić. Rasprostranjenost rezistencije bakterija na antibiotike u Vojvodini, predavanje u okviru tribine „Racionalna upotreba antibiotika“, u organizaciji PSANS (Pharmaceutical Students Association of Novi Sad – Farmaceutska Studentska Asocijacija Novog Sada).