Akne

akne, bubuljice, potkozne bubuljice

Akne vulgaris (acne vulgaris) su najčešće kožno oboljenje koje pogađa više od 80% adolescenata, mada mogu biti prisutne u bilo kom životnom dobu. Blaži oblik akni koji se javlja kod većine adolescenata traje 4-5 godina, dok teži klinički oblici mogu trajati i do 12 godina, nekad i duže. Akne se definišu kao hronične inflamatorne dermatoze koje se odlikuju prisustvom komedona (lezije koje nisu inflamatorne) i inflamatornih lezija, koje uključuju papule, pustule ili nodule. Mogu biti povezane i sa psihičkim pogoršanjima i socijalnim problemima, jer mogu rezultovati pojavom dubokih ožiljaka, tako rizikujući manjak samopouzdanja, anksioznost a neretko i depresiju. Pročitajte više o terapiji akni.

Neki od faktora predispozicije koji mogu dovesti do razvoja akni su: 

  • uzrast;
  • genetska predispozicija;
  • prekomerno stvaranje sebuma (seboreja);
  • lokalni i sistemski kortikosteroidi, anabolički steroidi;
  • endokrine bolesti – sidrom policističnih jajnika, hiperandrogenizam.

Akne se, radi lakšeg tretmana, mogu podeliti na 4 kategorije:

  • Komedonske, neinflamatorne akne;
  • Blage do umerene papulopustularne inflamatorne akne;
  • Teške papulopustularne ili umerene nodularne akne;
  • Nodularne ili akne konglobata.

Komedonske akne 

Klinički neinflamatorne lezije koje nastaju iz subkliničkog mikrokomedona, što je i vidljivo na histološkom pregledu u ranom stadijumu razvoja akni. Obuhvataju otvorene komedone (blackheads) i zatvorene komedone (whiteheads). Zatvoreni komedoni su često neugledni bez vidljivog otvora folikula. Kada se pojave u ranom toku bolesti znak su loše prognoze razvoja akni.

Papulopustularne akne

Najveći broj pacijenata ima prisutne neinflamatorne i inflamatorne lezije. Inflamatorne lezije mogu biti površinske ili duboke – površinske inflamatorne lezije uključuju papule i pustule (prečnika 5mm ili manje), i one se mogu razviti u duboke inflamatorne lezije – duboke pustule ili nodule kod težih oblika akni.

Nodularne akne (akne konglobata)

Male nodule se definišu kao čvrste inflamatorne lezije, prečnika većeg od 5mm, bolne pri palpaciji. Velike nodule su prečnika većeg od 1cm. Mogu se proširiti i zahvatiti velike površine, što često rezultuje bolnim lezijama i destrukcijom tkiva. Akne konglobata su retki, težak oblik akni, koje se najčešće javljaju kod muškaraca. Lezije su obično rasprostranjene na trupu i gornjim udovima, a ređe na licu. Obično se javljaju u drugoj i trećoj deceniji života i mogu biti prisutne i u kasnom životnom dobu. 

akne, akne konglobata, multiple akne, pubertet, bubuljice
Fotografija 1. Izgled teškog oblika Akni
Foto Credit: M.M, Zona Medicine®

Prema tipu promena: 

  • neinflamatorne – otvoreni (crni) i/ili zatvoreni (beli) komedoni;
  • inflamatorne – papule (crveni čvorić), pustule (gnojni mehurić), nodule i ciste (proširena upala, ostavljaju ožiljke).

Prema težini kliničke slike:




  • blage – primarno su prisutni otvoreni i zatvoreni komedoni i <10 papula i pustula;
  • umerene – slične blagim, ali postoji više (10-40) papula i pustula;
  • ozbiljne – primarno su prisutne papule i pustule (40-100) i prisutne su nodule, eventualno ciste; mogu biti bolne, široko rasprostranjene po licu i trupu; postoji rizik od pojave trajnih ožiljaka.

Patogeneza akni

Akne su multifaktorijalni poremećaj, čije 4 osnovne komponente čine:

  1. Hiperplazija lojnih žlezda sa povećanom produkcijom sebuma,
  2. Abnormalna folikularna keratinizacija,
  3. Inflamacija,
  4. Propionibacterium acnes, anaerobna bakterija.

Smatra se da se ključni događaj u razvoju akni javlja tokom puberteta, kada povišen nivo androgena stimuliše lojne žlezde da produkuju sebum u većoj količini. Hiperkeratoza folikularnog epitela opstruira žlezdani kanal. Nagomilana rožasta masa i sebum stvaraju komedon. Komedon je zapravo prekursor za aknotičnu leziju, a takođe je i posloga za anaerobni razvoj Propionibacterium acnes. P. acnes je anaerobna bakterija koja je inače normalni član kutane flore. Nalazi se u folikularnoj jedinici. Veruje se da ova bakterija stimuliše TNF-alfa i interleukine. Konkretno, smatra se da IL-1β, IL-8 i IL-12 podstiču P. acnes. Ovi citokini deluju protiv upalno i mogu biti deo imunog odgovora od strane pilosebacealne jedinice. U zdravoj koži, P. acnes igra ulogu u zaštitnom imunološkom odgovoru doprinoseći stvaranju masnih kiselina kratkog lanca i održavanju kiselijeg pH kože. Ova bakterija oslobađa hemoatraktante za neutrofile, a oni oslobađaju lizozomalne enzime koji probijaju zid folikula i proinflamatorni medijatori se šire u okolni dermis. Rezultat je inflamacija sa papulama i pustulama, dok u težim oblicima akni inflamacija može napredovati i stvoriti ciste i nodule, koje bivaju praćene ožiljcima.

Literatura: