Kontaktni dermatitis

Kontaktni dermatitis, znaci i simptomi, ekcem, alergijski dermatitis

Kontaktni dermatitis je osip crvene boje koji svrbi. Nastaje usled kontakta kože sa iritirajućim agensom koji dovodi do iritacije ili alergijske reakcije. Osip nije zarazan ili životno-ugrožavajući, ipak može biti veoma neprijatan. Mnoge supstance mogu da izazovu kontaktni dermatitis kao što su sapuni, kozmetika, parfemi, nakit i biljke. U današnje vreme u praksi česta je ova vrsta ekcema, kao i atopijski dermatitis, ali i psorijaza. O psorijazi smo pisali u prethodnom članku.

Kako bi uspešno tretirali ovu vrstu upale, morate pronaći na koje supstance ste osetljivi i izbegavati ih. Po prestanku dejstva iritirajućeg agensa osip nestaje za dve do četiri nedelje najčešće. Koži možete pomoći hladeći mesto reakcije sa mokrim kompresama, kremama protiv svraba, itd.

Zašto nastaje kontaktni dermatitis?

Ova vrsta dermatitisa nastaje usled iritirajućeg dejstva neke supstance ili ona pokreće alergijsku reakciju. Iritans može biti bilo koja supstanca od hiljadu poznatih alergena i iritanasa. Najčešći iritansi su sapuni, deterdženti, antiseptici, rastvori, mašinsko ulje (naročito kod automehničara), cement, puder, prašina, zemljište, voda sa visokom koncentracijom hlora, mnoge biljke. Neki od pomenutih uzročnika mogu da izazovu i iritirajući kontaktni dermatitis i alergijski kontaktni dermatitis.

Iritirajući kontaktni dermatitis je najčešći tip. Ova nealergijska kožna reakcija nastaje kada iritans ošteti zaštitni sloj kože odnosno epidermis. Neke osobe burnije reaguju na snažne iritanse posle jedne ekspozicije. Drugi imaju znake i simptome koji se javljaju nakon ponovljene ekspozicije. Određen deo populacije razvije toleranciju nakon nekog vremena, iritansi im uopšte ne smetaju.

U najčešće iritanse spadaju deterdženti, alkohol, izbeljivači i rastvarači, šamponi, supstance koje se prenose vazduhom poput piljevine ili vunene prašine, biljke, veštačka đubriva i pesticidi.

Alergijski kontaktni dermatitis nastaje kada agens na koji je osoba osetljiva pokrene imunu reakciju u koži. Alergijska reakcija zahvata samo područje koje je bilo u kontaktu sa alergenom. Međutim, reakcija može biti pokrenuta nečim drugim što može ući u organizam putem hrane, lekova (antibiotici), medicinskih i dentalnih procedura (sistemski kontaktni dermatitis).

Neke osobe mogu biti osetljive na snažan alergen nakon samo jednog kontakta. Slabiji alergeni zahtevaju veći broj kontakata tokom nekoliko godina da bi mogli da pokrenu alergijsku reakciju. Nakon što nastane alergija na neku supstancu, čak i mala količina iste može dovesti do reakcije.

Supstance koje izazivaju alergijski kontaktni dermatitis su:

  • Nikl (nalazi se u nakitu, metalnim kofama i mnogim drugim predmetima),
  • lekovi (antibiotske kreme i oralni antihistaminici),
  • supstance koje se nalaze u parfemima, kozmetici, zaslađivačima, sredstvima za ispiranje usta,
  • formaldehid (konzervansi, dezificijensi, odeća),
  • sredstva za ličnu higijenu (dezodoransi, losioni, boje za kosu, lak za nokte),
  • biljke (otrovni bršljan, mango sadrže visoko alergenu supstancu urushiol),
  • proizvodi koji uzrokuju reakciju kada je osoba na suncu (fotoalergijski kontaktni dermatitis), neke kreme za sunčanje i oralni medikamenti,
  • Peru balzam.

Deca mogu dobiti kontaktni dermatitis usled nošenja pelena, vlažnih maramica, krema za sunčanje, odeće sa bojama, itd.

Faktori rizika za kontaktni dermatitis

Osobe sa određenim zanimanjem i hobijima mogu imati povećan rizik za nastanak kontaktnog dermatitisa. To su zdravstveni radnici, metalostrugari, radnici na građevini, frizeri i kozmetolozi, automehaničari, ronioci i plivači (gumene maske), radnici na hemijskom čišćenju, poljoprivrednici, kuvari i osobe koje rade sa hranom.

Kontaktni dermatitis, znaci i simptomi, ekcem, alergijski dermatitis
Fotografija 1. Znaci i simptomi kontaktnog dermatitisa – ekcem
Foto Credit: M.M, Zona Medicine®

Kontaktni dermatitis – Simptomi

Kontaktni dermatitis se najčešće javlja na delovima kože koji su bili u kontaktu sa iritirajućom supstancom. Na primer, na potkolenicam koje su bile u kontaktu sa otrovnim bršljanom kada ste bili u prirodi ili u predelu zgloba šake gde se nalazi sat. Osip često nastaje u periodu od nekoliko minuta do nekoliko sati posle kontakta i može trajati 2-4 nedelje.

Znaci i simptomi koji ukazuju na kontaktni dermatitis su:

  • crveni osip,
  • blag ili težak svrab,
  • suva, ispucala, perutava koža,
  • neravnine i plihovi,
  • otok i osećaj pečenja.

Kada govorimo o simptomima veoma korisno za vas koji čitate ovaj tekst su smernice kada treba da se obratite izabranom lekaru. Naročito sada kada je na snazi vanredno stanje i kada je u toku pandemija Korona virusa u kojoj se izdvaja SARS–CoV–2. Imajte na umu da autor ovog teksta još uvek nije lekar medicine (završna godina studija). Ipak, ovaj tekst ima kvalitetne reference. Za dodatno informisanje koristite relevantne izvore koji će biti istaknuti na kraju teksta.

Kada treba potražiti stručnu pomoć – Kontaktni dermatitis

Obratite se izabranom lekaru kada je osip toliko neugodan da ne možete da spavate ili da obavljate dnevne aktivnosti. Potrebno je obratiti pažnju na same osobine osipa. Ako je nastao iznenada, pri tom je bolan, brzo se širi, takođe potražite pomoć. Kada se osip ne povlači u roku od tri nedelje ili kada zahvata lice i polnu regiju takođe potražite stručnu pomoć.

Treba istaći još par osobina i simptoma koji ukazuju da je situacija ozbiljna i da hitno potražite stručnu pomoć. Narodski rečeno “Vrag je odneo šalu”. Ako koža deluje inficirano – groznica, povišena telesna temperatura, mehurići ispunjeni gnojem. Pluća, oči i disajni putevi su bolni i upaljeni, tada postoji mogućnost da ste udahnuli alergen. Ponekad osip može zahvatiti sluznicu usta i digestivnog trakta što samo povećava ozbiljnost trenutnog stanja.

Komplikacije i prevencija

Komplikacije kontaktnog dermatitisa mogu dovesti do infekcije kada se stalno češe koža. Najčešći uzročnici su bakterije i gljivice. Kada govorimo o prevenciji najvažnije je izbegavati iritanse i alergene. Redovno tuširanje spira alergene sa kože, kao i pranje odeće koja sadrži iritanse. Nošenje zaštitne odeće kao što su maske za lice, rukavice i sl. pružaju solidnu zaštitu od alergena. 

Nošenje “zaštitnih folija” koje sprečavaju kontakt kože i metala npr. kada se nose farmerice. Postoje kreme i gelovi koji kada se nanesu grade barijeru na površini kože i u sebi sadrže supstance koje reaguju sa otrovnim bršljanom kako on ne bi izazvao reakciju. 

Korišćenjem losiona koža se hidrira i pospešuje njenu barijernu funkciju. Alergeni sa biljaka mogu dospeti na kućne ljubimce ili životinje sa kojima osoba dolazi u kontakt. Kod pojave simptoma imajte na umu i ovu mogućnost prenosa.

Dijagnoza kontaktnog dermatitisa

U dijagnozi kontaktnog dermatitisa važna je dobro uzeta anamneza. Ona je predstavljena pitanjima koje lekar postavlja prilikom pregleda. Stoga je jako važno da odgovorite što preciznije. To su pitanja u pravcu otkrivanja supstance koja iritira. Važan je i klinički pregled kože kako bi se pregledao osip, izgled, intenzitet, itd.

Za postavljanje dijagnoze kožnog oboljenja o kome govorimo koristi se peč test (eng. patch test), jer on otkriva da li postoji alergija na neku supstancu. Test može biti koristan i kada se osip ne pojavljuje često i nije očigledan.

Peč test se sastoji od traka na kojima se nalaze male komore. Jedna traka može da ima i do deset komora. U svakoj komori se nalazi po jedan potencijalni alergen. Ako je osoba osetljiva na specifičan iritans na mestu dejstva iritirajuće supstance stvoriće se ekcematozna reakcija. Peč trake se postavljaju na leđa kako se ne bi dirale rukama, pomerale tokom češanja i sl.

Nakon 48h pečevi se skidaju i vrši se prvo očitavanje. Zatim se ponovo vrate i po isteku 48h ponovo očitavaju. Pacijenti moraju da izbegavaju tuširanje, znojenje, sunčanje (UV zračanje – solarijume) tokom svih pet dana. Takođe leđa se ne smeju mazati topikalnim steroidima (kreme) do poslednjeg čitanja. Reakcija se očitava:

–      ?/+ sumnja (makularni eritem),

–      + slaba reakcija (papularni eritem),

–      ++ snažna reakcija (edem ili pojava vezikula),

–      +++ extremna (plihovi ili ulceracije).

Peč test ne treba sprovoditi kod raširenog aktivnog dermatitisa kao ni kod osoba koje su na sistemskim glukokortikoidima.

Lečenje kontaktnog dermatitisa

Osobe koje imaju kontaktni dermatitis često ne mogu da identifikuju i uklone agens koji dovodi do reakcije. Tada se upotrebljavaju visokopotentni glukokortikoidi koji deluju lokalno, odnosno tako se i primenjuju. Cilj terapije je sprečavanje nastanka hroničnog oblika dermatitisa, zato ona mora biti brza i delotvorna. Kod teških, hroničnih slučajeva uvodi se sistemska terapija (prednizon u dozi od 1mg/kg, najčešće do 60mg u toku jednog dana).

Doza se postepeno smanjuje tokom 2-3 nedelje i u potpunosti isključuje. Lek se uzima svakog dana ujutru sa hranom. Prognoza bolesti je loša ako se osobe stalno izlažu iritansu, naročito osobe koje su profesionalno izložene. Tek nakon promene radnog mesta može doći do isceljenja.

Literatura: