Korona virus je vrsta virusa koji izaziva infekciju sluzokože nosa, sinusa i ždrela. Većina korona virusa nije opasna. Međutim, oni mogu dovesti do pojave prehlade, ali i do teških bolesti koje zahvataju respiratorni sistem: MERS – CoV i SARS – CoV. Skraćenice su objašnjene u tekstu ispod.
Virusi iz porodice Korona (eng. Coronavirus) su dospeli u žižu javnosti kod nas u Srbiji početkom marta meseca, a širom sveta još u decembru usled epidemije u kineskom gradu Wuhan koji je postao epicentar zaraze. Iz Korona porodice izdvojio se virus (2019-nCoV) koji izaziva tešku respiratornu bolest i za određene grupe stanovništva može biti fatalan – COVID-19. Više o skraćenicama pročitajte u nastavku članka.
U trenutku pisanja ovog teksta bolest se proširila širom Evropskog kontineta, a stigla je i do SAD. Trenutno najteže pogođena evropska zemlja jeste Italija.
U ovom članku pišemo o samoj porodici Korona virusa i tako kreiramo uvod i ostavljamo prostora za još tekstova gde ćemo između ostalog pomenuti i mere zaštite (o kojima smo pisali na našem instagram profilu) koje su od izuzetne važnosti za kontrolu širenja bolesti. Na taj način ćemo zaštititi najugroženiju grupu osoba – stare osobe, hronično obolele i osobe sa oslabljenim imunitetom. Takođe, COVID-19 može biti letalan i za mlađu populaciju. Iako je to retkost, ipak je moguće. Stoga je neophodno da se svi pridržavamo mera zaštite!
Šta je Korona virus?
Corona virusi su prvi put identifikovani šezdesetih godina prošlog veka, i dan danas se još uvek ne zna odakle su potekli. Ime su dobili po svom izgledu koji podseća na krunu. Ponekad, ali ne često, korona virus može da inficira i ljude i životinje.
Većina korona virusa se širi kao i ostali virusi koji izazivaju prehladu: kašljanjem i kijanjem inficiranih ljudi, dodirivanjem šaka i lica obolelih ili dodirivanjem predmeta koji su prethodno bili u kontaktu sa osobom koja ima virus.
Skoro svaka osoba najmanje jednom u životu biva inficirana ovim virusom, najčešće u dečjem uzrastu. Virus je najaktivniji u jesen i zimu, ipak on može da izaziva infekcije tokom cele godine.
Teške epidemije korona virusa:
- COVID-19: Na početku tekuće 2020. godine, nakon epidemije decembra 2019. u Kini, Svetska Zdravstvena Organizacije (eng. WHO) otkrila je novi tip virusa. To je 2019 novi corona virus (eng. 2019 novel coronavirus (2019-nCoV), za koji je dokazano da može biti fatalan. Organizacija je virus označila imenom – eng. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS – CoV – 2), a bolest koju izaziva je COVID-19. Epidemija se sa Kine brzo proširila širom sveta. U trenutku pisanja ovog članka (mart 2020.) na snazi je pandemija. Simptomi COVID-19 uključuju groznicu, kašalj, skraćen dah, kao i ozbiljan poremećaj plućne funkcije.
- Srednje Istočni respiratorni sindrom (eng. Middle East Respiratory Syndrome (MERS): Ovaj oblik pojavio se u Saudijskoj Arabiji gde je preminulo oko 850 osoba. Kasnije se proširio na ostale zemlje Srednjeg Istoka, na Afriku, Aziju i Evropu.
- Teški akutni respiratorni sindrom (eng. Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS): Pojavio se 2003. godine. 774. osoba je tada preminulo. Od 2015. godine nema registrovanih slučajeva ovog sindroma.
Uobičajeni simptomi korona virusa
Simptomi većine krunolikih virusa uključuju curenje iz nosa, kašalj, bol u grlu i ponekad groznicu. U većini slučajeva infekcija koronom se ne razlikuje od, recimo, infekcije rino virusom.
Kako se zaštititi od Korona virusa?
Ne postoji vakcina za korona virus. Kako bi sprečili infekciju koronom primenite iste mere koji koristite za izbegavanje prehlade:
- temeljno pranje ruku sa sapunom i toplom vodom ili sa dezinfekcionim sredstvom na bazi alkohola;
- ne dodirujte rukama oči, nos i usta;
- izbegavajte kontakt sa inficiranim osobama.
Tretiranje infekcije korona virusom je isto kao i delovanje na prehladu:
- što više odmora;
- pojačan unos tečnosti i toplih napitaka (čaj, supa, itd);
- od lekova se mogu koristiti septolete za bolno grlo i lekovih za povišenu temperaturu. Ne davati aspirin deci mlađoj od 19 godina, već koristiti pracetamol;
- topla kupka takođe može ublažiti simptome.
U principu infekcija korona virusom nije pretnja za zdrave odrasle osobe. Čak i bolest COVID-19 takođe nije opasna za iste. Osobe mogu imate blage ili nikakve simptome. Ipak oni mogu biti prenosioci bolesti na stare i hronično obolele osobe. Kada su oni u pitanju, dokazano je da korona virus koji izaziva COVID-19 može biti fatalan. Ako se razbolite, kontaktirajte telefonskim putem vašeg lekara i objasnite mu simptome koje osećate. Nikako nemojte odmah ići kod lekara, jer tako rizikujete da zarazite medicinsko osoblje.
I za kraj
U narednom periodu očekujte još članaka na temu korona virusa. Nadam se da Vam je tekst bio od pomoći u razumevanju ove zdravstvene krize. Upamtite da je određen virus iz porodice Korona trenutno problematičan – 2019-nCoV. On izaziva COVID-19 – respiratornu infekciju koja može biti letalna za hronično obolele osobe (osobe sa dugogodišnjom dijabetesnom bolesti bez kontrole šećera).
Do sledećeg čitanja pozdrav. Poštujte mere prevencije i ograničenog kretanja koje trenutno važe u Republici Srbiji. Budite odgovorni prema drugima ali i prema sebi!
Napomena: Imajte na umu da je članak napisao student završne godine medicine koji još uvek nije lekar. Za sve neduomice i simptome koji imate kontaktirajte Vašeg lekara i poštujte najnovije smernice Republike Srbije.
Još informacija pogledajte na YT kanalu Marka Žvaka: https://www.youtube.com/watch?v=GVsSh977mO4
Literatura: