Anatomija čoveka
Anatomija čoveka predstavlja osnovu znanja svakog studenta medicine. Ujedno predstavlja najteži predmet na početku studija. Shodno tome, anatomija čoveka se proučava detaljno i opširno. Anatomija se može podeliti u nekoliko grana: sistemska, topografska, površinska, rengenska i klinička. Ovde možete čitati o anatomija organa, sistema organa i topografskim regijama.
Centralni Nervni Sistem
Nervni sistem je najsloženiji sistem organizma, koji reguliše rad svih ostalih organa u telu čoveka. Usklađuje njihove funkcije, uspostavlja vezu organizma sa spoljašnjom sredinom. Sa endokrinim žlezdama učestvuje u održavanju stalnosti homeostaze.
Spinotalamički put između ostalih pripada putevima površnog senzibiliteta.
Hipotalamus je deo dijencefalona. Ima je dobio po svom položaju. Smešten je ispod talamusa.
Latinsko-srpski pojmovi vezani za strukture moždanog stabla.
Anatomija čoveka - Grudni koš
Zid grudnog koša u anatomskom i kliničkom pogledu građen je iz tri osnovna sloja. Prvi sloj je koža, potkožno masno tkivo i površni mišići. Drugi sloj grade kosti, sternum, rebra sa hrskavicama, grudni deo kičme, zatim zglobovi. Treći sloj čine fascija i rebarna pleura. U grudnom košu su smešteni važni vitalni organi: vazdušni putevi i pluća, srce i veliki krvni sudovi, jednjak i velika nervna stabla, limfni čvorovi i stabla.
Provodni sistem srca obezbeđuje kontrakcije samog mišića jer provodi električne impulse te nastaju otkucaji.
Medijastinum predstavlja prostor u grudnom košu u kome se nalaze vitalni organi.
Spoljašnja morfologija srca opisuje tri strane, ivicu, vrh i bazu. Strane su prednja ili sternokostalna...
Srce je šupalj mišićni organ čija je osnovna funkcija pumpanje krvi kroz čitavo telo.
Anatomija čoveka - Abdomen
Želudac (gaster) je najširi deo probavnog trakta. Predstavlja kesasto proširenje. U njemu se vrši mešanje i parcijalna digestija hrane.
Peritoneum je serozna opna koja oblaže zidove trbušne i karlične duplje, kao i organe sadržane u ovim dupljama.